Hutba zamjenika reisu-l-uleme dr. Enesa ef. Ljevakovića u Tešnju

Hutba zamjenika reisu-l-uleme dr. Enesa ef. Ljevakovića u Tešnju

15. ramazana 1441. h.g, 8. maj 2020. godine

Hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Njemu se zahvaljujemo i od Njega pomoć i oprost tražimo. Neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika Muhammeda, s.a.v.s., njegovu časnu porodicu i plemenite ashabe.

Poštovana braćo i sestre!

Bez obzira na sve teškoće i kušnje s kojima smo se suočavali proteklih sedmica  usljed pandemije korona virusa,  s radošću i nadom u bolje dane dočekali smo mjesec ramazan. Svjetlost ovog mubarek mjeseca, ibadeti posta, namaza, učenja Kur’ana, sadekatul fitra i zekata donijeli su novo ozračje, optimizam i radost u naša srca i naše domove.

Prije četiri dana ušli smo u drugu trećinu mubarek mjeseca ramazana za koju se u tradiciji navodi da je to period Allahovog oprosta (magfireta). Danas smo na sredini tog perioda. Molim Svevišnjeg Gospodara da nam oprosti grijehe, olakša  post, primi ibadete i da nas sačuva od teških bolesti i drugih nedaća. Budući da smo još uvijek pod režimom određenih restrikcija i mjera zaštite, te da su džamije djelimično otvorene za obavljanje džume i dnevnih namaza u njima, obavezni smo i dalje držati se utvrđenih mjera zaštite, prilagoditi se takvom ambijentu, uključujući i sami obred džuma-namaza i hutbe. Kao muslimani, dužni smo ponašati se racionalno u ovim okolnostima, poduzeti sve neophodne mjere zaštite, slušajući glas nauke i struke, a potom se osloniti na Allaha dž.š. kao da je to sve što imamo na raspolaganju, slušajući glas srca i duše. Stoga ću nastojati biti što koncizniji u svojoj hutbi. U ovoj trećini ramazana obilježavamo nekoliko, za islam i muslimane kod nas, ali i za ummet u cjelini, iznimno važnih događaja i datuma. Jučer smo obilježili Dan džamija, o čemu je bilo riječi u prošloj hutbi. Dan ranije smo ponovo djelimično otvorili džamije za dnevne namaze. Nakon što smo u prethodnom periodu bili fizički udaljeni od džamije i džemata, vjerujem da smo sada još više svjesni važnosti i značaja džamije za nas pojedinačno, ali i za našu Zajednicu. U subotu navečer, 17. noć ramazana obilježit ćemo, ako Bog da, Lejtetu Bedr, a u nedjelju, 17. ramazana Dan Bedra. Kraj ove trećine u znaku je početka ibadeta itikafa, i obilježavanja Dana fetha Mekke, oslobođenja Mekke i povratka muhadžira u rodni kraj. Povodom predstojećeg obilježavanja ova dva važna događaja u povijesti islama i muslimana, odbrane života, vjere i slobode na Bedru i oslobađanja Mekke, želim da vam uputim nekoliko poruka i ukažem ne neke pouke iz tih davnašnjih događaja koji su ostavili dubok trag u ljudskoj historiji i čije refleksije i danas dotiču našu realnost. Pobjeda muslimana na Bedru 624. godine najavila je početak nove društvene zbilje na Arabijskom poluotoku, zbilje u kojoj će se desiti korjenite reforme i promjene na bolje u svim oblastima života. Označila je muslimane kao novi faktor na ondašnjoj društvenoj sceni, koji je osposobljen čuvati i braniti teritorijalni integritet i suverenitet Zajednice muslimana. Stoga je obaveza muslimana uvijek iznova, iz aktuelne društvene zbilje i konteksta, promišljati poruke Bedra. Uzvišeni Allah podsjeća razborite osobe: «Imate pouku u dvjema vojskama koje su se sukobile: jednoj, koja se borila na Allahovom putu, i drugoj, neprijateljskoj…To je, zaista dalekovidnim pouka.» (Alu ‘Imran, 13) Koliko je važna pobjeda na Bedru, za prvu zajednicu muslimana i za sve naredne generacije, vidi se i po tome što Kur`an o toj bitki govori detaljnije nego o bilo kojoj drugoj u historiji ljudskog roda. O porukama Bedra je važno promišljati iz savremenog konteksta uzimajući u obzir činjenicu da određeni društveni faktori na scenu donose ksenofobiju, netrpeljivost i mržnju, jer je bitka na Bedru, između ostaloga i posljedica mržnje prema islamu i muslimanima: « I ne budite kao oni koji su, da se pokažu svijetu, nadmeno iz grada svoga izišli da bi od Allahova puta odvraćali…» (K, 8:47) Dan Bedra je Uzvišeni Allah nazvao ‘Jevmu-l-furkan – dan razlučivanja istine od neistine’, dan razdvajanja vjerovanja od nevjerovanja, istine od laži, pravde od nepravde, znanja od neznanja i na kraju, to je bilo razdvajanje između dotadašnjih predstava o pobjedi i porazu i njihovim uzrocima i nove spoznaje da je osnovni faktor pobjede čvrsto uvjerenje u ispravnost vlastitog usmjerenja i puta, a ne snaga i moć oružja i materijalnih dobara. Na Bedru je posebno došla do izražaja institucija Šure – međusobnog dogovaranja i savjetovanja muslimanima o pitanjima i poslovima Ummeta, čime se sugeriše da je to put koji muslimani trebaju slijediti. Na to ih obavezuje i jasna kur’anska poruka: »… i dogovaraj se s njima!» (Alu 'Imran, 159) Poruke i pouke Bedra su jasne:

muslimani moraju imati stalnu svijest o Allahu Uzvišenom – takvaluk, potom, bez prestanka se oslanjati na Gospodara svjetova – tevekkul, ne zapadati u očaj, beznađe, malodušnost, apatiju, i nikada ne gubiti vjeru i nadu u Allahovu pomoć, milost i dobrotu. Važna poruka Bedra ukazuje na činjenicu da ˝zajednicu muslimana čestiti muslimani razvijaju svojim imetkom i čuvaju životima šehida!˝ Borba za istinu trajaće do Sudnjeg dana. Allahov Poslanik, a.s., je to potvrdio riječima koje bilježi Muslim u svom Sahihu: »Allahova vjera neće nikada nestati, jer će je svojim životima čuvati skupina vjernika sve do Sudnjega dana.»

Sjećajući se veličanstvene pobjede na Bedru, trebamo imati na umu da se ideali Bedra danas u Bosni ostvaruju ulaganjem napora u očuvanju i razvijanju naše Islamske zajednice i odbrani naše domovine i države. Neizmjerno važan instrument u očuvanju i razvoju naše Zajednice jeste institucionalno izvršavanje obaveze/ibadeta zekata i sadekatul-fitra, tj. izdvajanje šerijatom propisanog dijela imovine u Bejtul-mal i distribucija prikupljenih sredstava korisnicima određenim kur’anskim Tekstom, prema prioritetima koje određuju nadležni organi Islamske zajednice. O ovim temeljnim islamskim ibadetima će se govoriti više u zadnjoj trećini ramazana. Ovom prilikom želim posebno zahvaliti Medžlisu IZ Tešanj, imamima i svim muslimanima i muslimankama ovog kraja koji su uvijek prednjačili u ovom i drugim korisnim djelima i dobročinstvima postižući zavidne rezultate, uz dovu Svevišnjem da ih obilato nagradi iz Svoje hazne.  Čvrsta i nepokolebljiva vjera prvih muslimana, o kojoj je bilo riječi ranije u hutbi, njihova spremnost na žrtvu i ulaganje  ogromnih napora na putu istine i pravde rezultirala je trijumfalnim povratkom u Mekku, rodni kraj Časnog Poslanika, a.s., i brojnih ashaba koji će nakon toga otvoriti prostor slobodnog kretanja za sve ljude i trgovačke karavane.  Povratak u Mekku je potvrda prava muslimana i svih ljudi na zavičaj, na rodni kraj i toprak. Oba ova ključna događaja, bitka na Bedru i oslobađanje Mekke desila su se u mjesecu ramazanu. I u toj činjenici krije se određena mudrost. Tajna uspjeha u borbi i tajna ibadeta posta krije se u spremnosti na odricanje, žrtvu, disciplinu i iskrenu predanost uzvišenim idealima i vrijednostima vjere. Zato, s razlogom možemo konstatirati da je ‘ramazanski put’ – put ka ostvarenju cilja, uspjeh koji Uzvišeni Allah pomaže: «Mi ćemo ti dati sigurnu pobjedu; da bi ti Allah ranije i kasnije krivice oprostio, da bi blagodat Svoju tebi potpunom učinio, da bi te na pravi put uputio; i da bi te Allah pobjedonosnom pomoći pomogao. On uliva smirenost u srca vjernika da bi još više učvrstili vjerovanje koje imaju – a vojske nebesa i Zemlje su Allahove; Allah sve zna i mudar je.» (Kur’an, El-Feth, 1-4)

Molim Uzvišenog Allaha, dž.š., da nam se smiluje i oprosti nam grijehe. Molim Ga da nam dâ da u nama trajno svijetli duh Bedra i Fetha Mekke, njihove pouke i poruke. Uzvišeni Allahu, oplemeni čestita srca muslimana blagodatima ramazana, da dožive slast pobjede u svojim iskušenjima, u svome „bedru“ i osjete ugođaj Fetha, povratka svome domu. Amin!