Promo banner

A+ A A-

U Njemačkoj održana konferencija o islamu

Piše: Edin Atlagić

„Bit je u tome, da zajedno gradimo budućnost“, naglasio je Dr. Wolfgang Schäuble, tadašnji ministar unutrašnjih poslova SR Njemačke i inicijator Deutsche Islam Konferenz (DIK) – Njemačke Konferencije o Islamu, u novembru 2006.g. nakon što je DIK počela sa radom. DIK predstavlja najznačajniji forum njemačke države i muslimana koji žive u Njemačkoj. Na sjednicama DIK (Plenum) na strani države učestvuju najviši predstavnici svih nivoa vlasti, stručnjaci iz saveznih i državnih/pokrajinskih ministarstava i predstavnici lokalnih vlasti. Na strani muslimana učestvuju najviši predstavnici šest vjerskih udruženja kao i određen broj samostalnih iz reda istaknutih muslimanskih ličnosti. DIK-om predsjedava savezni ministar unutrašnjih poslova. IZBNJ je od 2010.g. učestvovala u Plenumu i u radnim gr.

001-konf-isl-njem-05-2013-1

DIK je koncepcijski organizirana na dva nivoa. Plenum predstavlja najviši nivo. Radne grupe DIK, u kojima resorni stručnjaci i predstavnici muslimana izrađuju konkretne koncepte i prijedloge za Plenum, predstavljaju drugi nivo. U radnim grupama je proteklih godina djelovalo preko 100 stručnjaka u slijedećim oblastima: njemački društveni poredak i usaglašavanje moralnih vrijednosti (radna grupa 1), vjerska pitanja u shvaćanju njemačkog ustava (radna grupa 2), privreda i medije kao most povezivanja (radna grupa 3), sigurnost i islamizam (okrugli sto).

„Muslimanski život u Njemačkoj“

Naučno istraživanje „Muslimanski život u Njemačkoj“ koje je inicirala DIK, procijenilo je da u SR Njemačkoj živi između 3,8 i 4,3 miliona muslimana. Oni predstavljaju poslije kršćana najveću vjersku skupinu u državi. Radi se najvećim dijelom o doseljenicima i njihovoj djeci koja su rođena u Njemačkoj. Jedan dio muslimana u Njemačkoj je po etičkom principu organiziran kroz građanska udruženja vjerskog karaktera. Prema istraživanju, organizirano je 20%, s tim da daleko veći broj redovno posjećuje džamije i vjerske objekte i koristi usluge vjerskih udruženja. Polovina muslimana sa migracijskom pozadinom pri tome posjeduje njemačko državljanstvo.

Ciljevi i zadaci

Uspostavljanju DIK prethodila je spoznaja da muslimani u Njemačkoj ne predstavljaju više populaciju stranaca, već da su postali u svim segmentima sastavni i nezaobilazni dio društva. Vidljiva i osjetljiva prisutnost islama pojačala je kulturološku i vjersku raznolikost njemačkog društva, s druge strane predstavljala je novinu u društvenoj sredini. Uspostavljanje platforme za konstruktivni dijalog na najvišem nivou je okarakterisan kao primarni cilj. Muslimani treba da se osjećaju na temeljima slobodarsko-demokratskog poretka kao dio njemačkog društva. Kao takav trebaju da budu i shvaćeni i prihvaćeni.

Pored toga islamska udruženja od države zahtijevaju ravnopravan tretman, poređeno sa odnosom države prema crkvama ili drugim priznatim vjerskim zajednicama. „Ali onda moraju stvoriti organizacijske i institucionalne uslove za to“ odgovorio je sasvim opravdano Dr. Wolfgang Schäuble. On je dalje naveo kako se intenzivan dijalog države sa crkvama ne odvija samo iz historijskih razloga mnogo jednostavnije. Razlog tome predstavlja također činjenica da su crkve sustavno jasno postavljene i organizirane, što nije slučaj kod muslimanskih zajednica.

Pokretanje procesa strukturne integracije islama u njemačko društvo i rasprava kako uskladiti organiziranost muslimana sa uvjetima njemačkog vjersko-ustavnog prava predstavljalo je stoga jedan dodatni zadatak DIK.

S druge strane su se s vremenom u svakodnevnom životu u društvu ukazali mnogi praktični problemi i izazovi kada su u pitanju islam i muslimani. Iz perspektive države to su između ostalog borba protiv vjerski motivisanog ekstremizma (tzv. islamizam), usaglašavanje univerzalnih moralnih vrijednosti, posebno po pitanju položaja žene u islamu, i djelovanje protiv društvene polarizacije i segregacije muslimana. Muslimani su tražili praktične olakšice u svim domenima života shodno svojim vjerskim propisima. Za probleme i izazove trebalo je u konstruktivnom dijalogu zajedničkim snagama tražiti adekvatna rješenja.

Retrospektiva

Na osnovu djelovanja radnih grupa, DIK je postepeno usaglašavala i usvajala „preporuke za djelovanje“, koje su javno komunicirane i upućene svim nivoima vlasti i strukturama koje su od vitalnog interesa za muslimane i ukupno društvo. Od strane muslimana je javno priznat njemački pravni poredak i poredak moralnih vrijednosti njemačkog ustava. Usvojena je preporuka za uvođenje islamske vjeronauke kao redovni predmet u javnim obrazovnim ustanovama. Prihvaćeni su prijedlozi za praktične olakšice kada je u pitanju izgradnja i rad džamija i vjerskih objekata kao i u oblasti pokopnog prava. Izdata je preporuka da se uspostave centri islamske teologije u Njemačkoj. Izrađena je platforma za izobrazbu imama u Njemačkoj. Usaglašena je preporuka da se izvještavanje o islamu i muslimanima obavlja odgovorno, bez predrasuda i diferencirano. Izrađeno je mnoštvo praktičnih koncepata i projekata koji trebaju da doprinesu poboljšanju položaja muslimana u društvu, posebno u poslovnom životu. Svi akteri su se obavezali da se zajedničkim snagama suprostave vjerski motivisanom ekstremizmu. Islamska vjerska udruženja su se obavezala da uspostave transparentnost u radu i djelovanju.

Preporuke za djelovanje su tako predstavljale polaznu tačku i osnovu za mnoge značajne i doista povijesne procese u Njemačkoj. U državama Hessen i Nordrhein-Westfalen je nakon pilotnih projekata planirana implementacija vjeronauke u školama u 2013/2014.g. Prosvjetni radnici će biti muslimani. U Osnabrücku, Frankfurtu, Erlangenu i Tübingenu su uspostavljeni fakulteti islamskih nauka s ciljem izobrazbe nastavnog kadra kao i imama. Muslimanske organizacije su kroz rad tzv. teoloških vijeća uključene u kreiranje nastavnog plana i programa. Pokrajine Hamburg i Bremen su sa muslimanskim organizacijama potpisale „Staatsvertrag“ (državni ugovor) kojim se islam zvanično priznaje i kojim se muslimani u svojim pravima dovode u izravan položaj sa pripadnicima ostalih priznatih vjerskih zajednica. Na pragu je potpisivanje u pokrajini Niedersachsen. Nekoličina saveznih država je pokrenula izmjenu pokopnog prava kako bi se isto uskladilo sa islamskim vjerskim propisima. U mnogim državama je uspostavljen „Runder Tisch Islam“ (okrugli sto) kao prva faza za pokretanje daljih procesa. Uspostavljena je „Junge Islam Konferenz“ kroz koju je uključena omladina da svojim prijedlozima doprinese radu DIK.

Izazovi i perspektive

Posljednji Plenum DIK u tekućem izbornom razdoblju održan je u Berlinu 07.05.2013.g. Pitanje DIK i njezinog opstanka je prepušteno novom sazivu vlade, koji se uspostavlja nakon parlamentarnih izbora na jesen ove godine. DIK je imala i svoje burne rasprave i probleme. Ona je pokrenula rješavanje mnogih suštinskih pitanja, međutim mnoga još nisu zaključena.

Njemačke vlasti često kritikuju „neravnopravni“ položaj žena u islamu, a hidžab se u većini slučajeva i dalje zvanično deklariše kao simbol „političkog islama“. Pokrivenim ženama se tako u mnogim državama zabranjuje služba u javnim državnim ustanovama. Mnogi to karakterišu kao legitimisanu diskriminaciju od strane države, dok država s druge strane kroz pravno normiranje planira uvođenje kvote zastupljenosti žena na radnim mjestima sa ciljem uspostavljanja ravnopravnosti između čovjeka i žene. Djeluje apsurdno da se nošenje hidžaba tretira kao nametnuto tlačenje žene, a sa druge strane se baš tim ženama uskraćuje pravo da se u poslovnom životu ostvare.

DIK je doprinijela povećanom primjećivanju muslimana u Njemačkoj. Ipak zabrinjava najaktuelnije istraživanje Bertelsmann-Fondacije da čak 51% Nijemaca islam shvaća i doživljava kao prijetnju. Djelimično su muslimanske organizacije posebno proteklih godina stekle utisak da se pitanje islama i u državnim strukturama pojačano posmatra iz ugla državne bezbjednosti, a da se pri tome ne pridodaje dovoljno pažnje islamofobiji i mržnji prema muslimanima koja je u konstantnom porastu i koja sve više poprima konkretne oblike.

Prof. Bülent Ucar, jedan od najpriznatijih islamskih teologa u Njemačkoj, nedavno u ovom pogledu opravdano postavlja pitanje odgovornosti samih muslimana za ovakvo stanje. Muslimanske zajednice na svim nivoima moraju uraditi svoj dio posla. Na lokalnom nivou, u džematima, je potrebno pojačano umrežavanje. Predrasudi se otklanjaju kroz aktivan susret sa životnim okruženjem i kroz transparentnost u radu. Dalje je potrebno isticati i aktivirati pozitivne muslimanske ličnosti koje mogu služiti kao primjer nemuslimanima ali i pripadnicima vlastite zajednice. Trebamo se ozbiljno zapitati koliko pažnje posvećujemo radu sa djevojkama i ženama i dali su one u dovoljnoj mjeri uključene u aktivnosti muslimanskih zajednica. Može nam kao primjer služiti turski DITIB koji je u uveo kvotu zastupljenosti djevojaka i žena u predstavničkim organima svojih džemata. Trebamo se ozbiljno pozabaviti pitanjem kako su nam organizirane zajednice i koliko je izražen stepen normativne kulture u radu i djelovanju istih.

„Sa uspostavljanjem dijaloga sa muslimanima povezujem nadu, da će svi shvatiti da su muslimani u Njemačkoj dobrodošli. Dodatni učinak koji treba da ima ova konferencija je, da naše društvo pojačano primi k znanju da su muslimani dio ovog društva. Nadam se, da ovom konferencijom neće samo uspjeti pronalazak praktičnih rješenja, već da će uspjeti uspostavljanje većeg povjerenja, simpatija, miroljubivosti, tolerancije i što je najvažnije uspostavljanje bolje komunikacije i raznolikosti koja će doprinijeti obogaćenju naše države.“ (Dr. Wolfgang Schäuble)

U duhu prethodnog citata, muslimani na ovim prostorima iskreno se nadaju nastavku rada Njemačke Konferencije o Islamu. Želim ovom prilikom iskazati zahvalu prvenstveno prijašnjem rukovodstvu IZBNJ i našem zastupniku u Plenumu DIK, Dr. Bernesu Alihodžiću. Također se zahvaljujem volonterima Sabini Pintol, Mehi Travljaninu, Muhamedu Baščeliću, Dr. Nedimu Makareviću, Ibrahimu Spahiću, Mersihi Hadžiabdić i svima onima koji su kroz rad u radnim grupama i omladinskoj konferenciji dali svoj doprinos i koji su se svojim zalaganjem ugradili u ovaj historijski proces.

(www.igbd.org)