A+ A A-

Novi pristup hadiskoj znanosti kod nas i okruženju

mm-had-nauk-01-2014-1Polazeći od činjenice da je hadis Allahovog Poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellme, drugi izvor islama on je bio zanimljivo područje istraživanja, kako kod muslimana tako i kod drugih. Hadis je zaista neiscrpan izvor i neobjašnjivo snažan podsticaj istraživačima različitih struka.

Kod nas se hadisu pristupalo doista ozbiljno, ali samo kada je riječ o aspektu njegovog vahjskog, dakle objavskog ili duhovnog karaktera. Nije se puno ulazilo u njegovo sistematsko proučavanje, vrednovanje i ono što je najbitnije traženje njegove temeljite potpore u samom Kur'anu, kao prvom i osnovnom izvoru vjere islama, odnosno u vjerodostojnim i autentičnim zbirkama hadisa.

Hadis se stoljećima koristio po principu „otvorene sofre“, ili „Švedskog stola“, odakle je svako uzimao ono što mu odgovara i treba u datoj situaciji. Na taj način ovako ozbiljna stvar kao što je hadis Allahovog Poslanika, vrlo često je zloupotrebljivan od strane kako neukih tako i učenih, svako je uzimao ono što mu se prohtjelo. Tako je bilo godinama, stoljećima. Tako je i sada, nažalost.

Pojava knjige autora Mirsada Mahmutovića pod naslovom „Povodi nastanka Vjerovjesnikovih hadisa“, koja se sastoji iz dva dijela i broji oko 970 stranica, nudi jedan sasvim novi pristup vjerovjesnikovom hadisu. Ukazuje na mnoge nepobitne činjenice koje govore o svrsishodnosti svakog hadisa, njegovoj vremenskoj ograničenosti i prilagodljivosti situaciji i prilikama. Mnogi ne znaju da i u hadisu postoji sistem derogacije, pa ono sto je nekada dopušteno može biti zabranjeno i obratno. S obzirom  da je objava trajala 23. godine, što znaći da je riječ o jednom procesu koji se prilagođavao ljudskim potrebama i mogučnostima. Naravno ne onako kako bi to ljudska pamet htjela već po odredbi i volji Svemogućeg. A ko bolje poznaje čovjekovu bit od Onoga ko je tu bit stvorio?

Vratimo se novoj knjizi Mirsada Mahmutovćca i njegovoj metodologiji i istraživanju Vjerovjesnikovog hadisa.

Prvi dio knjige: “Povodi nastanka Vjerovjesnikovih hadisa“ izašao je ratne 1993.g. u izdanju Udruženja uleme „El-Hidaje“, općinskog Odbora u Visokom. Knjiga je sadržavala 115 tema, odnosno obrađenih hadisa, napisanih na 244 stranice, odabrani da kao primjeri pokažu povode  njihovog nastanka. Znaći svaki hadis je obrađen na način da se navodi njegov originalni tekst, zatim prijevod, kraća biografija prvog prenosioca, povod njegovog nastanka ili saopštenja i kraći komentar.

Recenzenti ovog izdanja bili su: r. Salih ef. Trako, naučni radnik Instituta za orijentalistiku u Sarajevu i prof. Džemal Salihspahić, tadašnji sekretar FIN-a, danas još uvijek aktivni djelatnik IZ-e u BiH, odnosno direktor Fonda medrese Osman ef. Redžovič u Visokom, i jedan od glavnih njenih osnivača.

Izdanje ove knjige bilo je pravo osvježenje ne samo zbog njenog sadržaja i metodologije,  već i zbog vremena u kojem ona nastaje. To je period rata i brutalne agresije na BiH, period kada su neprijateljske granate razarale naše gradove i u njima naše kuće. I u takvom haosu bilo je, dakle ljudi koji su mislili o knjizi i nauci. Zbog toga je ova knjiga iako dosta skromna po opremljenosti vrijedna i dragocjena.

U julu mjesecu , 2011. godine pojavljuje se drugo dopunjeno izdanje istoimene knjige: “Povodi nastanka Vjerovjesnikovih hadisa“, u izdanju „IC El-Kalem“ Izdavačkog Centra IZ u BiH. Ovo drugo dopunjeno izdanje je dosta obimnije djelo koje sadrži 219 obrađenih tema, odnosno hadisa. Knjiga sadrži 512 stranica. Recenzenti ovog izdanja su: dr. haf. Safvet Halilović, mr. Muharem Omerdić i bihački muftija Hasan ef. Makić. U predgovoru ove knjige autor je na vrlo prikladan i jednostavan način predstavio i sažeo skoro cijelu hadisku znanost, pojašnjavajući čitaocu vrijednosti ove plemenite naučne islamske discipline. Čitajući sadržaj ove knjige nije teško uočiti da je autor birao one teme ili hadise koji su u svakodnevnoj upotrebi među muslimanima, i zbog kojih često dolazi do različitih shvatanja ili prakticiranja određenih vjerskih obreda. Među muslimanima još uvijek postoji prakticiranje nekih islamskih odredbi koje su već davno prestale važiti ili nemaju svoje utemeljenje u vjerodostojnim hadiskim predajama. Stoga je ova knjiga itekako potrebna na ovim prostorima jer ukazuje na mnoga odstupanja i otklanja mnoge dileme, ali sigurno i utemeljeno nudi potrebna rješenja.

Pred kraj 2013. g. izlazi drugi dio pomenute knjige, s kojim se zasigurno upotpunjava mozaik znanja i pogleda na vjerodostojnost Poslanikovog djelovanja i tumačenja uzvišene vjere koju mu je dragi Bog dostavio.

Ovaj drugi dio po svom obimu i sadržaju dosta je sličan prvom dijelu, ali donosi dosta novih detalja, novih pitanja i saznanja iz života Allahovog Poslanika Muhammeda alejhisselam. Napisana na 458 stranica, tretira 175 hadisa, odnosno odabranih tema u kojima se govori o vrlo bitnim pitanjima iz domena vjere i čovjekovog života općenito. Govori o uspostavljanju ezana, o namazu, o međuljudskim odnosima, o ratu, medu i pčeli, govori o spravljanju turšije, o mravima, Je'džudžu i Me'džudžu, o uljepšavanju i korištenju perike, govori o vlasti i izbornom inžinjeringu i mnogim drugim pitanjima. Recenzenti ovog dijela su: dr. Fikret Arnaut, imam u Bošnjačkom džematu „Sabur“ u Minhenu i prof. Ismet ef. Bašić, imam u Zenici.

Ovo je knjiga koja se ne čita, već iščitava uvijek i svugdje.

Šta su rekli recenzenti o djelu

Dr. Safvet Halilović u opširnom pogovoru prvog dijela ove knjige između ostalog je rekao: “Knjiga Povodi nastanka Vjerovjesnikovih hadisa, koju je napisao Mirsad-efendija Mahmutović, svršenik Fakulteta za hadis i hadiske znanosti na Islamskom univerzitetu u Medini, interesantno je i slobodni smo reći, na našem govornom području jedinstveno štivo. Knjiga sa ovakvim sadržajem se zapravo po prvi put pojavljuje na našim prostorima.“

Mr. Muharem ef. Omerdić je napisao:
„Od velikog je značaja za islamsku nauku, posebice za hadisku znanost, što je profesor Mirsad Mahmutović na bosanskome jeziku napisao knjigu o jednome važnom području hadiske nauke. On je kompetentan da se time bavi. On je višegodišnji profesor i predavač na predmetu hadisa u bosanskim medresama, pisac udžbenika iz hadisa za bosanske medrese kojeg je objavio Rijaset IZ u BiH i autor vise tekstova o Poslanikovoj, sallallahu alejhi ve selleme, tradiciji“.

Dr. Fikret ef. Arnaut je rekao:
„Bošnjačka biblioteka će ovim kapitalnim djelom biti obogaćena još jednim vrijednim naslovom koji će mnogim proširiti obzorja znanja o hadisu Allahova Poslanika a.s. Smatram da je prof. Mahmutović ovim svojim djelom postigao veliki rezultat na putu objašnjenja i predstavljanja misije Vjerovjesnika islama u njegovom pravom svijetlu o kojem je rečeno ajetom „ve ma erselnake illa rahmeten lilalemin“, „Poslali smo te (Muhammede) iz milosti prema svijetovima“.

Prof. Ismet ef. Bašić je napisao:

„Autor djela „Povodi nastanka Vjerovjesnikovih hadisa“, prof. Mirsad ef. Mahmutović od svojih studenskih dana izoštrava učenjačko pero i svojim djelima itekako doprinosi edukaciji širokih muslimanskih masa. On na vrlo jednostavan, neposredan i krajnje jasan način prezentuje nam povod i komentar hadisa. Iščitavajući drugi dio ovoga djela, zapazio sam da autor počinje sa hadisom o ezanu, a završava sa hadisom o namazu. Slučajno ili ne, zar čovjekov život nije vrijeme od ezana do namaza?“

Promocije

Knjiga je naišla na veoma dobar prijem kod muslimana, posebno kod imama, studenata i učenika naših medresa. Do sada je održano na desetine promocija u gradovima širom BiH i naše dijaspore; u Visokom, Zenici, Zavidovićima, Maglaju, Doboju, Tešnju, Tuzli, Brčkom, Vitezu, Travniku, Bugojnu, Busovači, Sarajevu, Konjicu, Mostaru, u Austriji, Njemačkoj, Švedskoj i Norveškoj. Planirane su i dogovorene promocije u Švicarskoj, Danskoj, Novom Pazaru i još mnogim mjestima.

Mnogo je toga što bi se moglo reći o ovoj vrijednoj knjizi, ali smatram da je i ovo dovoljno da se na neki način odužimo i zahvalimo autoru što nam je podario lijepi ruzičnjak koji širi svoje lijepe mirise na sve nas. Neka je  Allah zadovoljan sa našim djelima, a dobri ljudi će znati prepoznati ono što je dobro i lijepo. Amin.

M. Hatidža